anim 13

P i O

1. Što je Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Kaštijun?

Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Kaštijun okosnica je integriranog sustava gospodarenja otpadom kojeg uspostavlja Istarska županija. Taj moderan Centar gradi se na lokaciji Kaštijuna kraj Pule i jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u županiji.

2. Što je integrirani sustav gospodarenja otpadom?

Najkraće rečeno, to je sustavno nastojanje da se otpad selektira, skuplja, prijevozi i odgovarajuće zbrinjava uz najmanji mogući negativni utjecaj na okoliš. Središnji dijelovi integriranog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj su infrastrukturni objekti - županijski odnosno regionalni centri za gospodarenje otpadom te pretovarne stanice razmještene na kopnu/otocima. Ovaj sustav uz spomenute objekte uključuje i sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta otpada.

3. Zašto nam je potreban centar za gospodarenje otpadom?

Potreba da se otpadom upravlja na održivi način sve je važnija jer, porastom broja stanovnika i kvalitete života, raste i količina otpada koju stvaramo. Dosadašnji, tradicionalan pristup (odlaganje otpada na otvoreno odlagalište bez ikakve obrade) najgori je način zbrinjavanja otpada a k tome najviše šteti okolišu, jer propuštamo izdvojiti iskoristive sirovine (papir, metal, staklo, plastiku…) Dovoljno je samo prisjetiti se neugodnog mirisa takvog odlagališta pri ljetnim vrućinama.

4. Zašto ne možemo nastaviti kao do sada?

Trenutačno se u Istri proizvodi oko 125 tisuća tona otpada, od čega se gotovo 90% (112 tisuća tona) neobrađeno odlaže na sedam legalnih odlagališta i više od 260 ilegalnih odlagališta. Ta dugogodišnja loša praksa je neodrživa; postojeći kapaciteti ubrzano se pune i za par godina nećemo više imati kud s otpadom. Odlaganje otpada na otvorenom je i ekološki i zdravstveni rizik a Europska unija donijela je direktivu kojom zabranjuje odlaganje neobrađenog otpada. Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji definirano je da sva postojeća odlagališta komunalnog otpada u Hrvatskoj moraju ispuniti (uz određena odstupanja) zahtjeve Direktive 1999/31/EZ o odlaganju otpada, odnosno Republika Hrvatska je preuzela obvezu sagraditi sve centre za gospodarenje otpadom te sanirati sva odlagališta do 31. prosinca 2018. godine.

5. Koji je glavni problem s otpadom u Istarskoj županiji?

Prekrasan okoliš i prirodne ljepote ponos su Istre i godišnje u našu županiju privuku više od tri milijuna gostiju. Kako bismo svoj okoliš očuvali za buduće generacije, ali i sve koji nas žele posjetiti, moramo naučiti kako se brinuti za okoliš. U Istri se svakoga dana tijekom zime proizvede 250 tona komunalnog otpada, dok se ta količina tijekom ljetne sezone skoro udvostruči! Te velike količine otpada, uz velik broj ilegalnih odlagališta, te niska stopa odvajanja i recikliranja, mogle bi, ukoliko se problem ne počne sustavno rješavati, uništiti sve one ljepote po kojima se Istra poznata.

6. Koje su nam opcije na raspolaganju i što je najbolje rješenje za Istru?

Razmatrano je nekoliko načina na koji se problem otpada u Istri može riješiti: gradnja spalionice otpada na području Istarske županije, transport otpada do Centra za gospodarenje otpadom na nekoj drugoj lokaciji izvan granica Istarske županije ili izgradnja vlastitog Centra za gospodarenje otpadom uključujući postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada na području Istarske županije.

 

Istra ima premale količine otpada za spalionicu, koja je isplativa kod znatno većih količina otpada od onih koje se trenutno proizvode i kad se toplinska energija koja se stvara može priključiti i iskoristiti u postojećoj toplani.

Obraditi otpad na drugim lokacijama izvan županije nije dugoročno rješenje a postoje i financijski problemi zbog velikih transportnih troškova, pa bi I ovo rješenje u konačnici bilo vrlo skupo.

 

Stoga, optimalno je rješenje za Istru izgradnja Županijskog centar za gospodarenje otpadom s MBO tehnologijom za obradu komunalnog otpada u skladu s zakonima i direktivom EU, što je ujedno i rješenje koje su izabrale i brojne druge regije i gradovi u Hrvatskoj i Europi.

7. Zašto ŽCGO na lokaciji Kaštijun?

Prema hrvatskom Zakonu o otpadu, svaka županija je odgovorna za zbrinjavanje vlastitog neopasnog otpada i razvoj integriranog sustava upravljanja otpadom. U Istarskoj se županiji rješenje zbrinjavanja otpada sustavno obrađuje već 15-ak godina. Tijekom tog je razdoblja napravljeno nekoliko studija i razmatrano je sedam potencijalnih lokacija (Umag-Donji Picudo, Poreč-Košambra, Rovinj-Mondelako, Pula-Kaštijun, Labin-Cere, Pazin-Jelenčići i Buzet-Griža). Kroz studiju je analizirano i 11 varijanti rješenja uspostave sustava. Lokacija Kaštijun, je analizom ekoloških, ekonomskih i tehnoloških parametara, predložena kao najprihvatljivija lokacija.

 

Kaštijun se nalazi u blizini Pule, gdje se zajedno s okolnim općinama i gradom proizvodi najveći dio otpada u našoj županiji, te će ŽCGO biti izgrađen u blizini lokacije na kojoj se trenutno odlaže 30-40% ukupnog komunalnog otpada koji se stvara u Istri. Osobito važnu ulogu u odabiru lokacije imale su studije zaštite voda, koje su pokazale da se odabrana lokacija nalazi nizvodno od izvorišta pitke vode, te nema mogućnosti onečišćenja vodnih resursa.

8. Kako se ovo pitanje rješava u ostatku Hrvatske?

Hrvatska je donijela Plan gospodarenja otpadom, kojim će se, kroz izgradnju regionalnih ili županijskih centara za gospodarenje otpadom te sanaciju i zatvaranje svih postojećih odlagališta otpada, sustavno rješavati problem otpada u RH. Neke županije odlučile su graditi vlastite centre, dok su se druge udružile pa će graditi zajedničke regionalne centre. Kaštijun (Istarska županija), Marišćina (Primorsko-goranska županija), Biljane Donje (Zadarska županija) i Bikarac (Šibensko-kninska županija) primjeri su samostalnih županijskih pristupa dok će primjerice regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, obuhvatiti četiri županije u sjevernom dijelu Hrvatske.

9. Hoće li ŽCGO ugroziti turizam u Puli i okolici ?

Naprotiv, izgradnja novog Centra omogućit će dugoročno održivi razvoj turizma istarskim gradovima.

Jedan Županijski centar na Kaštijunu sa obradom komunalnog otpada i kontroliranim odlagalištem predstavlja puno manju prijetnju okolišu nego li je to slučaj sa odlaganjem neobrađenog komunalnog otpada na sedam dosadašnjih odlagališta u Županiji.

10. Koji su elementi ŽCGO Kaštijun?

ŽCGO Kaštijun je sklop više međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina, a podijeljen je u sljedeće cjeline: 1. cjelina je ulazno izlazna zona koja se sastoji od portirnice, prostora s vagama, platoa za pranje kotača kamiona, upravne zgrade ,parkirališta , servisnog centara sa garažomi praonicom za kamione,; 2. cjelina jee zona za privremeno skladištenje koja se sastoji od reciklažnog dvorišta i prostora za obradu građevinskog materijala; 3. cjelina je postrojenje za mehaničko-biološku obradu (MBO) komunalnog otpada sa biofilterom; 4. cjelina je zona za odlaganje koja se sastoji od ploha za biorazgradivu komponentu komunalnog otpada i ploha za odlaganje neopasnog proizvodnog otpada; 5. cjelina je zona za prikupljanje i obradu bioplina i 6. cjelina je zona za prikupljanje i obradu otpadnih voda koja se sastoji od postrojenja za prihvat i obradu tehnoloških, sanitarnih i procjednih voda s područja Centra.

 

11. Što je to MBO tehnologija?

MBO – mehaničko biološka obrada otpada (eng. Mechanical Biological Treatment - MBT) je koncept zbrinjavanja otpada koji se razvio kao posljedica težnje da se reducira biorazgradivi dio iz komunalnog otpada a koji se danas odlaže na odlagališta. Do sada je razvijen velik broj varijanti MBO-a, tako da su tim pojmom obuhvaćena postrojenja s velikim razlikama u tehnologiji, tehničkoj opremljenosti i uvjetima rada.

Postrojenje za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada unutar ŽCGO Kaštijun sastoji se od mehaničke pred-obrade komunalnog otpada, biološke obrade (stabilizacije/biosušenja ) komunalnog otpada, mehaničke obrade stabiliziranog komunalnog otpada, obrade otpadnih plinova i sakupljanje otpadnih voda koje nastaju prilikom obrade komunalnog otpada.

12. Koji je rezultat obrade otpada?

Komunalni otpad koji se dostavi u MBO nakon obrade imati će četiri izlazne frakcije:

1. Prosušivanjem otpada isparava se voda (24 posto)

2. Metal se odvaja magnetima i ponovo koristi (3 posto)

3. Laki dijelovi otpada postaju "gorivo iz otpada" (SRF) (39 posto)

4. Preostali dio odlaže se na bioreaktorskom odlagalištu, za buduću proizvodnju bioplina za dobivanje alternativne električne energije (34 posto)

13. Što je laka frakcija? Gdje će se ona koristiti?

Primljeni komunalni otpad se najprije obrađuje u mehaničko biološkom postrojenju. Biološkim procesima/biosušenjem se iz otpada izdvaja voda, zatim se mehaničkom obradom odvajaju korisne sirovine (metali, nemetali, plastika inertni materijal…) koje odlaze na daljnju uporabu. Izdvaja se i lako goriva frakcija odnosno gorivo iz otpada (GIO) ili Solid Recovered Fuel (SRF) koji se može koristiti kao alternativno gorivo umjesto fosilnog goriva u cementarama.

14 . Kolika je opasnost od zagađenja?

Cijelo MBO postrojenje kao i prostor za prihvat komunalnog otpada je pod negativnim tlakom (podtlak), te je na taj način eventualni izlaz neugodnih mirisa konstantno pod kontrolom. Uz to postrojenje će biti opremljeno i sustavom za obradu otpadnog plina, sustavom za otprašivanje, jedinicom za pranje plina, deodoriranje i pročišćavanje neugodnih mirisa kroz biofilter. Ovim se načinom obrade otpada znatno smanjuje nekontrolirana razgradnja, stvaranje procjednih voda i emisija stakleničkih plinova, znatno se smanjuje i volumen otpada odnosno površina koja je potrebna za njegovo trajno odlaganje što je velika razlika u odnosu na sadašnja odlagališta na kojima se odlaže neobrađeni otpad. Sustav za odvodnju i obradu otpadnih voda planiran je na način da se obrađene otpadne vode ponovno koriste za potrebe Centra. Sve mjere zaštite su propisane i provoditi će se u cilju zaštite okoliša, ljudi i prirode.

15. Koliki je kapacitet novog postrojenja? Hoćemo li uskoro morati graditi novo?

Jedna od temeljnih pretpostavki tijekom projektiranja Centra za gospodarenje otpadom bilo je odrediti točne količine otpada i kapacitet predloženih građevina. MBO postrojenje kao dio ŽCGO je projektiran za obradu 90.000 tona komunalnog otpada godišnje. Godišnje se u Istarskoj županiji proizvede 125.000 t komunalnog otpada I reciklira se samo 10 posto dok se ostatak odlaže na na sedam postojećih odlagališta.

 

Za postizanje zadanih ciljeva u gospodarenju otpadom i projektiranog kapaciteta MBO postrojenja od 90.000 t/g,, značajni napori će se morati uložiti u smanjenje ukupne količine otpada koja će stizati s pretovarnih stanica u ŽCGO za obradu i odlaganje. To zahtijeva povećanje stope recikliranja na 25% do sredine 2014. kada se ŽCGO planira staviti u funkciju.

 

16. Kada će Centar biti izgrađen?

Planira se da će Centar biti u funkciji u drugoj polovici 2014. godine.

17. Koliko nas ŽCGO Kaštijun i novi sustav košta?

Vrijednost izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun iznosi oko 35 milijuna eura. Za izgradnju Centra 25 milijuna eura biti će iskorišteno iz bespovratnih fondova EU-a, Fond za zaštitu okoliša osigurao je 1,8 milijuna eura, dok će kreditom Europske investicijske banke na 25 godina Istarska županija osigurati 8,2 milijuna eura . Dio kredita u iznosu od 4,7 milijuna eura vraćati će gradovi i općine, a dio od 3,5 milijun eura vraćati će se iz cijene gospodarenja otpadom. Priprema i gradnja šest pretovarnih stanica u Istarskoj županiji, koje će se graditi na lokacijama današnjih odlagališta biti će sufinancirane od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 80%, a 20% osigurati će lokalna zajednica .

18. Tko će graditi ŽCGO Kaštijun?

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i grčko-hrvatski konzorcij Hellector/GP Krk uz supotpis Delegacije Europske unije sklopili su u prosincu 2011. ugovor za gradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun vrijedan 29,2 milijuna eura. Grčka tvrtka Hellector najveća je grčka kompanija koja djeluje na području upravljanja otpadom i ima iskustva u gradnji ovakvih i sličnih postrojenja diljem Grčke, na Cipru, u Njemačkoj te Španjolskoj i Rusiji dok je domaća tvrtka GP Krk priznata građevinska tvrtka sa mnogobrojnim referencama. Pod njihovu djelatnost spada niskogradnja, visokogradnja, proizvodnja montažnih objekata i betonske galanterije te projektiranje.

19. Što će biti s opasnim otpadom?

Opasni otpad će se kao i do sada prikupljati i odlagati na poseban, zakonom propisan, način. Opasni otpad neće biti obrađivan niti odlagan u ŽCGO Kaštijun.

20. Hoće li izgradnja ŽCGO Kaštijun imati utjecaja na ekonomiju?

U samom ŽCGO Kaštijun zaposlit će se oko 40-ak radnika koji će osigurati njegovo funkcioniranje. . Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom omogućit će i razvoj novih gospodarskih aktivnosti vezanih uz odvojeno prikupljanje otpada te će otvorit nova, takozvana zelena radna mjesta. Ta radna mjesta imaju važnu ulogu u ekonomiji sutrašnjice, kakvu želimo razvijati u Istri, okrenutoj održivom razvoju, zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.

21. Uključenost građana Istre u proces odlučivanja

U dosadašnjim fazama, provedeno je nekoliko krugova konzultacija i tribina na kojima su građani bili informirani o planovima izgradnje ŽCGO Kaštijun. Lokacija je na temelju višegodišnjih analiza svih relevantnih parametara odabrana i potvrđena svim službenim dokumentima Istarske županije i Prostornim planom Istarske županije. Građani su putem svojim predstavnika u gradovima i općinama prihvatili Prostorni plan županije odnosno lokaciju za gradnju Centra. Uz prethodno održane javne rasprave i uvide javnosti je predstavljena i studija utjecaja na okoliš, a svi zainteresirani dobili su odgovore na svoja pitanja postavljena tijekom trajanja javnih uvida i rasprava.

Pitajte nas pitanje
Ime i prezime
Vaše pitanje

ANKETA

Jeste li zadovoljni sustavom zbrinjavanja otpada u Istri?
|

NEWSLETTER


Pročitajte zadnji newsletter i prijavite se na našu listu kako bi bili u toku.


Primati HTML?